Muzej Tešanj

 

in short

Djelatnost muzeja je zasnovana na zaštiti kulturno-historijske i prirodne baštine tešanjskog kraja, kao i na prikupljanju, obradi, čuvanju i zaštiti muzejske građe te njenom prezentiranju javnosti putem stalnih i povremenih izložbi.

© Muzej Tešanj
Logo: Muzej Tešanj

Muzej Tešanj

in detail

Javna ustanova Muzej Tešanj osnovana je 30.07.2009. godine Odlukom Općinskog vijeća Tešanj, i pripada grupi općih muzeja. Nakon osnivanja poduzete su sve potrebne aktivnosti kojima je muzej aprila 2011. godine, Rješenjem Ministarstva za obrazovanje, nauku, kulturu i sport Zeničko-dobojskog kantona ispunio uslove za početak rada i obavljanja muzejske djelatnosti. Djelatnost muzeja je zasnovana na zaštiti kulturno-historijske i prirodne baštine tešanjskog kraja, kao i na prikupljanju, obradi, čuvanju i zaštiti muzejske građe te njenom prezentiranju javnosti putem stalnih i povremenih izložbi. Sjedište muzeja je u zgradi Doma kulture na adresi kralja Tvrtka br. 1., u kojem se nalazi administracija, depo, fototeka i muzejska biblioteka. Trenuto ne posjeduje vlastitu zgradu, a svoju djelatnost obavlja u tri depandansa: stari grad Tešanj, Eminagića konak i nekropola stećaka na Vukovu. Prikupljeni muzejski materijal je razvrstan po zbirkama koje su smještene u depandansima. Do sada su formirane četiri zbirke: arheološka, historijska, etnološka i numizmatička. Arheološku zbirku čine predmeti nastali do kraja srednjeg vijeka. Najvećim dijelom iskopani su na starom gradu Tešnju 80-ih godina prošlog stoljeća, pod vodstvom struče ekipe iz Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine. Pored ovih predmeta čine je i arheološki predmeti nabavljeni otkupom. Historijsku zbirku čine kulturno-historijski predmeti prikupljeni na području naše opštine iz novog vijeka i savremenog doba. U ovoj zbirci je formirana orijentalna zbirka i zbirka plakata kao podzbirke. Etnološku zbirku čine predmeti materijalne i duhovne kulture prikupljeni s područja opštine Tešanj. Numizmatičku zbirku čini mnoštvo novca od antike do savremenog doba koji su najvećim dijelom nabavljeni otkupom.
Pored direktora, muzej ima zaposlenog kustosa historičara, vodiča kroz zbirku i domara.
Od svoga osnivanja do danas muzej je realizovao pet izložbi, jednu stalnu muzejsku postavku, više radionica za djecu i nekoliko promocija knjiga.
Muzej Tešanj daje značajan doprinos u kulturnom i turističkom životu grada Tešnja. Ostvaruje saradnju s muzejskim i drugim kulturnim institucijama u zemlji i susjedstvu.
Centar za kulturu i obrazovanje Tešanj
Admission
The entrance is free.
Eminagića konak
Eminagića konak je najstariji i najljepši objekat porodičnog graditeljskog naslijeđa u Tešnju. Na prvom geodetskom snimanju Tešnja 1882. godine ucrtan je i ovaj objekat. Pretpostavlja se da je sagrađen prije 1860. godine. Pripadao je porodici Eminagića, bogatih veleposjednika i trgovaca. Eminagići su u kući živjeli do osamdesetih godina prošlog stoljeća. Nakon toga, kuća je potpuno oronula.
U takvom devastiranom stanju, objekat Eminagića konaka je otkupila općina Tešanj i pokrenula inicijativu za njegovom obnovom. Konak se sastoji od magaze, prizemlja i sprata.
Prizemlje Eminagića konaka ima ukupno sedam prostorija i to: hajat, mutvak,magaza prizemlja, sjeverozapadna soba, jugozapadna soba, južna mala soba i jugoistočna soba. Uz istočni zid je dograđen aneks sa ćenifom. Svaka prostorija u objektu Eminagića konaka je imala svoju namjenu. Neke prostorije su bile oličenje komfora i bogatstva specifične za tadašnje begovske porodice i kulturu življenja.
Sprat Eminagića kuće se sastoji od divanhane, tri sobe u južnom dijelu sprata, abdestluka koji je dograđen uz istočni zid objekta, te dvije sobe i malog dimaluka na sjevernoj strani objekta
Stari grad Tešanj
Stari grad Tešanj ili Gradina izgrađen je na uzvišenju u kotlini, uz rijeku Tešanjku, na strmoj i jednim dijelom odsječenoj litici brijega, teško pristupačan sa tri strane. Po tipu svoje namjene pripada skupini većih, utvrđenih gradova na uzvišenju.
Utvrđeno naselje iz srednjovjekovnog perioda je podignuto na vrhu stjenovitog brijega. Tu je sagrađena poligonalna kula i ograđeno dvorište. Dvorište je imalo oblik nepravilnog polukruga, sa radijusom od nekih 26 metara. Na sjeveroistočnoj strani dvorišta izgrađena je dvanaesterougaona kula za koju se pretpostavlja da je bila visoka od 15 do 20 metara i da je imala prizemlje i tri sprata. Ova kula je bila glavna odbrana srednjovjekovnog grada. Između ove kule i današnje krnje kule, izgrađen je u perimetralnom zidu dvorišta jedan mali bastion za koji se smatra da je bio kula. U dvorištu su nekada bile sagrađene drvene zgrade za stanovanje i jedan bunar koji je danas zatrpan. Zatrpali su ga Nijemci u II svjetskom ratu, nakon što su ga detaljno pretražili. U blizini dvanaesterougaone kule izgrađena je manja, isturena sedmerougaona kula. Tako je izgledao prvobitni tešanjski grad srednjeg vijeka, koji će svoj izgled promijeniti početkom XV stoljeća i prerasti iz srednjovjekovnog dvora u tvrđavu. Potom su po samom rubu uzvišenja izgrađeni zidovi kojima je zatvoren kompletan odbrambeni sistem. Što se tiče tehnike zidanja srednjovjekovnog tešanjskog grada, korištena je kamena oplata u koju se sipala kaša od lomljenog kamena i krečnog maltera.
Osmanlije su zauzevši grad najvjerovatnije 1520.godine naišli na spaljen grad i porušene kule. Krajem XVII stoljeća Osmanlije su popravili grad. Tada su tešanjskom gradu dodali jedan novi dio, odnosno donji dio grada.
Jačinu grada odlikuje renoviran gornji dio grada, adaptiran na savremeni način borbe, i donji dio grada iz osmanskog perioda koji je svojim sistemom dopunio snagu tvrđave.
Donji dio grada se počeo graditi za vrijeme sultana Mustafe II (1695.-1703.). U donjem dijelu grada Osmanlije su prvo izgradile Dizdarevu kulu. Kula je imala prizemlje i dva sprata. Na prvom spratu je bila veća prostorija za stanovanje a na drugom spratu stan za dizdara. Istočno od Dizdareve kule, Osmanlije su sagradili tabiju. Kroz sredinu te tabije bio je prokopan tunel, a desno i lijevo od njega kazamati.
Time je Gradina dobila svoju konačnu fizionomiju čime je predstavljala jednu od najsnažnijih utvrda bosanskog ejaleta. Nadogradnja starog grada koje su izvršili Osmanlije, kao i izgradnja donjeg grada predstavlja treću (osmansku) graditeljsku fazu. Vojna posada napustila je stari grad Tešanj 1840.godine.
The museum on google maps:

keywords

archaeology, history, coins and medals, european cultural history, european art before 1800, castles, palaces & gardens, tešanj, bosna i hercegovina, numizmatička, etnologija, arheologija, castle, srednjeg vijeka, antike, povijest

Visitor entrance

­Muzej Tešanj
Ul. Kralja Tvrtka
74260 Tešanj
Bosnia and Herzegovina
view on a map

Opening Times

Sun
-
Mon
07:30 - 15:30
Tue
07:30 - 15:30
Wed
07:30 - 15:30
Thu
07:30 - 15:30
Fri
07:30 - 15:30
Sat
-

Visitor entrance

Centar za kulturu i obrazovanje Tešanj
Kralja Tvrtka 1
74260 Tešanj
Bosnia and Herzegovina
view on a map

Opening Times

Sun
-
Mon
08:00 - 15:00
Tue
08:00 - 15:00
Wed
08:00 - 15:00
Thu
08:00 - 15:00
Fri
08:00 - 15:00
Sat
-
The Center is open from Monday to Friday from 7:00 to 15:00

Visitor entrance

Eminagića konak
Tešanj
Bosnia and Herzegovina
view on a map

Opening Times

Sun
-
Mon
09:00 - 14:00
Tue
09:00 - 14:00
Wed
09:00 - 14:00
Thu
09:00 - 14:00
Fri
09:00 - 14:00
Sat
09:00 - 14:00

Visitor entrance

Stari grad Tešanj
Tešanj
Bosnia and Herzegovina
view on a map

Opening Times

Sun
-
Mon
09:00 - 15:30
Tue
09:00 - 15:30
Wed
09:00 - 15:30
Thu
09:00 - 15:30
Fri
09:00 - 15:30
Sat
-

euromuse.net - The exhibition portal for Europe