Memorijalni prostor Bele i Miroslava Krleže

 

in short

Dom i dio ostavštine Miroslava Krleže, najznačajnijeg hrvatskog pisca 20.st., obuhvaća stilski namještaj, slike, skulpture, predmete umjetničkog obrta, fotografije, oko 4300 knjiga, časopisa i separata te ostali inventar stana u kojem su Miroslav i Bela Krleža živjeli gotovo trideset godina.
Vila Rein / The Villa Rein
© Muzej grada Zagreba / Zagreb City Museum

Memorijalni prostor Bele i Miroslava Krleže

in detail

Miroslav i Bela Krleža živjeli su od 1952. godine do smrti 1981. na prvom katu Vile Rein.
U prostoru stana izdvajaju se blagovaonica, Belin mali salon (tzv. Žuti salon), Belina spavaća soba, Krležina radna soba i Krležina spavaća soba s autentičnim namještajem, predmetima i umjetninama nekadašnjih vlasnika. Namjena prostora, brojni primjeri bidermajerskoga i klasicističkog pokućstva, Belina kolekcija posuđa, umjetnine na zidovima, ukrasi, knjige, darovi poznatih gostiju i prijatelja odražavaju način života, status i ukus toga slavnog para. U stanu su brojne umjetnine čiji su autori P. Dobrović, I. Lacković-Croata, M. Berber, S. Aralica, N. Reiser, C. Dujšin-Ribar, J. Miše, A. Augustinčić i dr. Među njima su i portreti Bele i Miroslava Krleže. Poprsje crnkinje s uzdignutom kosom od ebanovine iz Nigerije Titov je dar Beli.
Miroslav Krleža (1893. - 1981.), jedan od najistaknutijih hrvatskih pisaca 20. st., autor je brojnih djela: romana, drama, pjesama,novela i pripovijesti, dnevnika, zapisa i memoarske proze te utemeljitelj nekoliko časopisa. Od 1950. g. Krleža je bio na čelu Leksikografskog zavoda, koji danas nosi njegovo ime. Upravo je u Krležinim dramama njegova supruga Bela ostvarila svoje najbolje uloge. U trideset godina stanovanja na Gvozdu Krleža je napisao niz rasprava i eseja, dramu Aretej (1959.), roman Zastave (1962.) i scenarij za film Put u raj (1970.).
Bela Krleža (1896. - 1981.) glumila je u zagrebačkomu Hrvatskom narodnom kazalištu od 1929. do umirovljenja 1966. g. Najveće uspjehe postigla je glumeći u dramama svog supruga: kao barunica Castelli (Gospoda Glembajevi) nastupala je od praizvedbe 1929. pa do posljednje postave 1963. g., kao Laura Lembah i Madlen Petrovna (U agoniji), Melita i Klara (Leda) te Klara Anita (Aretej).
Memorijalni prostor Bele i Miroslava Krleže
Zgrada na Gvozdu 23 (nekada Tuškanac 6A, Put barunice Sofije Jelačić 1) sagrađena je po narudžbi bankara Adolfa Reina 1928/29. godine prema nacrtima arhitekta Rudolfa Lubynskog (1873–1935). Uređenje parcele i objekta na parceli (zidana garaža, drvena sjenica, dva bazena), dovršeno je 1936. godine (građevno poduzetništvo: A. Helfmann).

Objekt ima oblik izduljenog kubusa, čija je masa horizontalno raščlanjena jakim vijencem između podruma i prizemlja. Pročelja su reprezentativno oblikovana s motivom lukova, koji se ritmički ponavljaju duž najniže etaže s balkonom i verandom na jugoistočnoj fasadi te lođom na jugozapadnoj. Tlocrt je istovjetan u prizemlju i prvom katu.

Vrt oko vile slobodne je koncepcije, što estetski odgovara blizini šume. Zastupljenost biljnih vrsta podređena je specifičnoj lokaciji unutar Tuškanove šume. Uz njegov južni obod, podno garaže, vodi puteljak do terase prizemlja gdje su smještena dva kružna mramorna postamenta sa skulpturama grčkih božica Pandore i Lede, a treća skulptura, božice Hebe, nalazi se pred ulazom u zgradu, povrh obodnog zida (Aristid Fontana, kraj 19. st.). Ovaj objekt izvrstan je primjer rezidencijalnih zagrebačkih vila bogatih vlasnika između dva rata.
Admission
10,00 HRK / 1,32 EUR
The museum on google maps:

keywords

Visitor entrance

Memorijalni prostor Bele i Miroslava Krleže
Krležin Gvozd 23
10000 Zagreb
Croatia
view on a map

Opening Times

Sun
-
Mon
-
Tue
11:00 - 17:00
Wed
-
Thu
-
Fri
-
Sat
-

euromuse.net - The exhibition portal for Europe